Plastika je materijal čija važnost u gospodarstvu je kontinuirano rasla, a očekuje se daljnji rast proizvodnje i potrošnje plastike. Nažalost, negativni utjecaji plastike na okoliš i klimu također su u porastu.
Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, za čišću i konkurentniju Europu (CEAP 2.0) izdvaja plastiku kao prioritetnu temu. Ovaj dokument je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana, kojim se određuje okvir za ostvarenje održivog razvoja. CEAP najavljuje inicijative, zakonodavne i nezakonodavne mjere duž cijelog životnog ciklusa proizvoda. Promiče procese kružnog gospodarstva, potiče održivu potrošnju plastike i ima za cilj spriječiti nastanak otpada, poboljšati kvalitetu recikliranja, te smanjiti utjecaje otpada i odbacivanja plastike u okoliš.
Tri EU direktive koje se bave otpadom od plastike, i od posebne su važnosti za Projekt Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike (HRPWD), su: Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu; Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (SUP); Direktiva (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29.4.2015. kojom se mijenja Direktiva br. 94/62/EC vezano za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Opće mjere određene su Okvirnom direktivom o otpadu 2008/98/EZ.
Za potrebe praćenja provedbe mjera i napretka prema ciljevima, očekuje se od svake države članice da prenese odredbe direktiva u nacionalne propise te postavi sustav praćenja koji će se koristiti za izvješćivanje te u procesu donošenja odluka. Prema svakoj od direktiva, u Europsku komisiju /Eurostat potrebno je na godišnjoj osnovi dostaviti podatke o potrošnji proizvoda, recikliranju otpada, te druge podatke kojima se dokazuje provedba zadanih mjera.
U Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) određuje strateške smjerove i priprema zakonske akte iz područja gospodarenja otpadom. Prikupljanje podataka, praćenje stanja i izvješćivanje su nadležnost Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR. Zavod putem informacijskog sustava gospodarenja otpadom prikuplja podatke o vrstama i količinama nastalog, sakupljenog i obrađenog otpada, te ima nadležnost za izvješćivanje podataka i statistika otpada u Europsku Komisiju / Eurostat. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost organizira i vodi sustave „proširene odgovornosti proizvođača“ (npr. za ambalažu, te budući sustav za ribolovne alate), u okviru kojih prikuplja podatke o proizvodima i otpadu od plastike.
Najvažnije odredbe koje reguliraju pitanja otpada od plastike propisane su u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) i Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži ( NN 88/15, NN 78/16, NN 116/17, NN 14/20, NN 144/20 ) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 106/2022). Za prikupljanje godišnjih podataka važne su odredbe Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022).
U Republici Hrvatskoj industrija plastike bilježi kontinuirani rast registriranih tvrtki, zaposlenih i proizvodnje. U okviru projekta HRPWD procijenjena je potrošnja plastike u 2021. godini na 413.876 t, odnosno 106,9 kg po stanovniku. Prema udjelu, potrošnja u ambalažnom sektoru RH iznosi oko 30 %.
U okviru Projekta HRPWD, ukupna količina nastalog otpada od plastike u 2021. godini procijenjena je na 306.030 t, što uključuje i udio plastike u miješanom komunalnom otpadu. Procijenjeni prosječni udio plastike u miješanom komunalnom otpadu iznosi 16,3 %, što za 2021. godinu iznosi oko 163.795 t. Dakle, u ukupnoj količini nastalog otpada od plastike najveći udio čini otpadna plastika koja je dio miješanog komunalnog otpada (53,5 %), dok preostali dio čini odvojeno sakupljena plastika (46,5 %) (Slika 1.).
Slika 1. Udjeli u ukupnom otpadu od plastike, po vrstama otpada
Ukupno je 142.235 t odvojeno sakupljenog otpada od plastike, pri čemu najveći udio, 42,4 % čini otpad od plastične ambalaže te sekundarni otpad od obrade otpadne plastike i gume, 37,8 %.
Razmatrajući pojedine sektore, najviše se otpada od plastike odvojeno sakupi iz kućanstava i uslužnog sektora, a posljedično tada rastu i količine sekundarnog otpada (nastalog obradom otpada), koji nastaje u sektoru (E) gospodarenje otpadom.
Dozvolu za gospodarenje otpadnom plastikom za oporabu konačnim postupcima (R1-R11 postupci) ima ukupno 69 tvrtki, za 86 lokacija.
Otpad koji je nastao na području RH u 2021. godini, dijelom je obrađen na području RH (96.178 t), dijelom izvezen na postupke oporabe (38.452 t), dok su preostale količine nastalog otpada privremeno uskladištene ili je njihov tok ostao nepoznat (7.605 t) (Slika 2).
Slika 2. Udjeli u obrađenom otpadu u 2021. godini, po vrsti obrade
Ukoliko se razmatraju ukupne količine otpada od plastike, koje uključuju i udio plastike u miješanom komunalnom otpadu, najveći udio od 46,8 % odložen je na odlagališta. Energetski se oporabi 4,9 % otpada od plastike, materijalno se oporabi (reciklira) 21,1 %, dok ostali postupci oporabe, uključujući sortiranja, čine udio od 24,0 %. Na ostalo zbrinjavanje, skladištenje i dr. preostaje 3,2 % otpada.
Otpad od plastike koji je odvojeno sakupljen (142.235 t) uglavnom je oporabljen. Udio od 45,4 % je materijalno oporabljen (recikliran), najviše otpadne ambalaže te sekundarnog otpada nastalog nakon obrade plastike. Energetski je oporabljeno 10,5 %, uglavnom sekundarnog otpada nastalog nakon obrade otpadne plastike. Ostali postupci oporabe čine udio od 35,0 %, pri čemu se uglavnom radi o postupcima kao što su sortiranja i druge predobrade, koje se ne smatraju konačnim postupkom oporabe. Tek 3,1 % odvojeno sakupljenog otpada od plastike odloženo je na odlagalište, a preostale količine su drugačije zbrinute ili uskladištene (6,0 %). U obrađenom otpadu koji je odvojeno sakupljen, udio izvezenog otpada činio je 27 %, pri čemu je na oporabu izvezeno najviše sekundarnog otpada i ambalažne plastike.
Kada se razmatra samo komunalni otpad, količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike iznosila je 73.707 t u 2021. godini. Najviše otpadne plastike iz komunalnog otpada sakupljeno je u Gradu Zagrebu (34 %), nakon čega po količinama slijede Zagrebačka županija (12 %) i Istarska županija (8 %) (Slika 3).
Slika 3. Količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike u razdoblju od 2010. do 2021. godine
Vezano za provedbu SUP direktive (EU) 2019/904, a temeljem istraživanja provedenog u okviru Projekta HRPWD, ukupna količina ribolovnih alata koji sadrže plastiku, koji se koriste u morskom ribarstvu, te su stavljeni na tržište u 2021. godini, procijenjena je na 590 t. Udio plastike procijenjen je na 60 %, udio metala na 21 %, a udio gume na 19 %. Količina otpadnih ribolovnih alata koji sadrži plastiku, koji nastane obavljanjem aktivnosti ribolova u moru, procijenjen je na 223 t godišnje, a udio plastike u tom otpadu iznosi 66 %.
Iako se od 2017. godine provodi mjerenje morskog otpada, rezultati nisu dovoljni da bi procijenila količina otpada koja na kraju završi u moru na bilo koji način; s kopna i mora. Ne postoji sustavno gospodarenje morskim otpadom. Trenutačno od 119 najvažnijih iskrcajnih mjesta/ribarskih luka, svega 6 % raspolaže spremnicima za odvojeno sakupljanje ribolovnih alata ili morskog otpada.
U smislu Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, rezultati analiza provedenih u sklopu Projekta HRPWD indiciraju da sustav evidencije i monitoringa ambalaže stavljene na tržište RH zahtijeva reviziju i unaprjeđenje. U sklopu projekta je procijenjeno da je na tržište RH u 2021. godini stavljeno ukupno 122.512 t ambalaže od plastike odnosno 31,7 kg/stanovnik/godina, što je na razini procijenjenog prosjeka po stanovniku za zemlje članice EU.
Više podataka dostupno je u Izvještaju o otpadu od plastike i ostalim rezultatima projekta.