Karte

Priprema podataka za kartu: Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Priprema karte: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode.  

Karta „Morski otpad od plastike i otpadni ribolovni alati" prikazuje podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu (SUP) koji čine dio morskog otpada, te podatke o otpadnim ribolovnim alatima.

Podaci su prikupljeni tijekom mjerenja otpada u moru na 22 mjerne postaje, od 2017-2022. godine. Mjeren je otpad naplavljen na obali/plaži, otpad na morskom dnu, te plutajući otpad s površine mora. Podaci su prikupljeni tijekom monitoringa za Deskriptor 10 (morski otpad), propisanog u Sustavu praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN br. 153/14). 

Metodologija primijenjena za praćenje morskog otpada pripremljena je temeljem preporuka EU MSFD TG10 „Smjernice o praćenju morskog otpada u europskim morima (2013.)“; (Guidance on Monitoring of Marine Litter in European Seas, 2013).

Tijekom provođenja monitoringa popisuje se cjelokupni kruti otpad veći od 2,5 cm, te analizira na način da mu se određuje pripadnost prema podkategorijama (G – kodovima) i kategorijima (umjetni polimerni materijali – plastika, guma, tekstil, papir/karton, metal, staklo/keramika, obrađeno drvo, neodređeno i kemikalije).

Za potrebe izrade karte "Morski otpad od plastike i otpadni ribolovni alati", iz ukupnih podataka o izmjerenom morskom otpadu izdvojeni su podaci tj. G-kodovi koji se odnose na otpadne plastične predmete za jednokratnu uporabu (SUP) te otpadne ribolovne alate.

Otpad naplavljen na obali praćen je od 2017. godine na tri odabrane lokacije u Ninu, Stončici na otoku Visu i Prapratnom na Pelješcu. Tijekom 2019. godine monitoring je provođen na dodatnih 7 lokacija: 4 lokacije na otoku Pagu (Mandre, Šimuni, Povljana, Stara Povljana), Žaborić, Lovrečina na otoku Braču i Bilin žal na otoku Korčuli. Podaci prikupljenog otpada naplavljenog na plažama prikazani su kao broj predmeta zabilježenih na cijelokupnom profilu plaže (100 m ili manje), te kao broj predmeta po jedinici površine (N/m2).

Otpad na morskom dnu praćen je od 2017. godine na tri odabrane lokacije na području sjevernog (OMD-sjeverni Jadran), srednjeg (OMD-srednji Jadran) i južnog Jadrana (OMD-južni Jadran). Tijekom proširenog monitoringa 2019. godine otpad je popisivan na trima dodatnim postajama OMD-Jabuka, OMD-Rogoznica i OMD-Mljet. Protokol za prikupljanje otpada s morskog dna provodi se prema MEDITS protokolu (Bertan et al., 2007), jer se podaci prikupljaju ribarskim brodovima tijekom njihovog regularnog koćarenja. Ribarskom mrežom – koćom (širina otvora mreže 16,5 m) skuplja se otpad sa morskog dna; brzina broda treba biti oko 3 čvora tijekom 30 minuta koliko poteg traje. Podaci o količinama krutog otpada nataloženog na morskom dnu prikazani su kao broj predmeta zabilježenih na istraživanom transektu te kao broj predmeta po kvadratnom kilometru morskog dna (N/km2).

Plutajući otpad s površine mora praćen je od 2017. godine na trima odabranim lokacijama PlO-Dugi otok, PlO-Pelegrin i PlO-Mljet te na trima dodatnim lokacijama tijekom 2019. godine PlO-Punta Planka, PlO-Krknjaši i PlO-Neretvanski kanal. Protokol za kvantifikaciju plutajućeg morskog otpada odnosi se na promatranje s brodova gdje je važno da promatrač može otkriti otpad veličine 2,5 cm. Širina transekta promatranja ovisi o nadmorskoj visini, brzini broda i uvjetima promatranja. Dva su promatrača tijekom 60 minuta stajala na provi broda i bilježila plutajući otpad, a širina transekta iznosila je 6 m, po 3 m sa svake strane broda. Optimalna brzina broda za promatranje otpada trebala bi biti između 2,5-3 čvora. Podaci o količinama plutajućeg otpada prikazani su kao broj predmeta zabilježenih na cjelokupnom transektu te kao broj predmeta po kvadratnom kilometru površine (N/km²).

Priprema podataka i karte: MINGOR, 2023

Karta prikazuje lokacije oporabitelja otpada od plastike na području Republike Hrvatske, koji imaju dozvolu za neki od konačnih postupaka oporabe, R1-R11. Obrađivači otpada koji plastiku obrađuju samo postupcima R12 i R13 (koji se ne smatraju konačnim postupcima oporabe, npr. predobrade, sortiranja) nisu prikazani na karti.

Priprema podataka i karte: MINGOR, 2023.

Karta Odvojeno sakupljanje otpada od plastike prikazuje podatke o sakupljenoj količini određenog otpada od plastike (kilogram po stanovniku) u 2021. godini, za svaku jedinicu lokalne samouprave.

Karta također sadrži podatke o masi odvojeno sakupljenog određenog otpada od plastike, masi odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, masi sakupljenog miješanog komunalnog otpada, masi sakupljenog komunalnog otpada te stopi odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, za svaku jedinicu lokalne samouprave.

Podaci o otpadu od plastike odnose se na otpad od plastike koji je dio komunalnog otpada, a koji je sakupljen u okviru javne usluge i putem spremnika na javnoj površini.

Karta ne prikazuje podatke o odvojeno sakupljenom otpadu od plastike iz uslužnih djelatnosti te otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava proširene odgovornosti proizvođača kojeg organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer tako sakupljene količine nije bilo moguće točno razdijeliti po jedinicama lokalne samouprave. Karta ne prikazuje podatke o otpadu od plastike koji je proizvodni otpad.

Izvor podataka je Registar onečišćavanja okoliša kojeg vodi MINGOR.

Priprema podataka i karte: MINGOR, 2023

Karta prikazuje 119 lokacija najvažnijih ribarskih iskrcajnih mjesta (koja su popisana u Naredbi o popisu iskrcajnih mjesta za iskrcaj ulova s ribarskih plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru, NN br. 53/22). Karta za svaku lokaciju prikazuje informaciju o mogućnosti odvojenog sakupljanja otpadnih ribolovnih alata/morskog otpada, odnosno ostalog otpada od plastike. 

Iskrcajna mjesta mogu funkcionirati kao ribarski dio u obuhvatu luke otvorene za javni promet ili kao luka posebne namjene-ribarska luka.

Podaci su prikupljeni od strane MINGOR u 2023. godini.

Prema prikupljenim podacima, svega 6 % iskrcajnih mjesta raspolaže spremnicima za odvojeno sakupljanje ribolovnih alata ili morskog otpada.