(default) Default View

Plastika je materijal čija važnost u gospodarstvu je kontinuirano rasla, a očekuje se daljnji rast proizvodnje i potrošnje plastike. Nažalost, negativni utjecaji plastike na okoliš i klimu također su u porastu.

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, za čišću i konkurentniju Europu (CEAP 2.0) izdvaja plastiku kao prioritetnu temu. Ovaj dokument je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana, kojim se određuje okvir za ostvarenje održivog razvoja. CEAP najavljuje inicijative, zakonodavne i nezakonodavne mjere duž cijelog životnog ciklusa proizvoda. Promiče procese kružnog gospodarstva, potiče održivu potrošnju plastike i ima za cilj spriječiti nastanak otpada, poboljšati kvalitetu recikliranja, te smanjiti utjecaje otpada i odbacivanja plastike u okoliš.

Tri EU direktive koje se bave otpadom od plastike, i od posebne su važnosti za Projekt HRPWD, su Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu; Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (SUP); Direktiva (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29.4.2015. kojom se mijenja Direktiva br. 94/62/EC vezano za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Opće mjere određene su Okvirnom direktivom o otpadu 2008/98/EZ.

Za potrebe praćenja provedbe mjera i napretka prema ciljevima, očekuje se od svake države članice da prenese odredbe direktiva u nacionalne propise te postavi sustav praćenja koji će se koristiti za izvješćivanje te u procesu donošenja odluka. Prema svakoj od direktiva, u Europsku komisiju /Eurostat potrebno je na godišnjoj osnovi dostaviti podatke o potrošnji proizvoda, recikliranju otpada, te druge podatke kojima se dokazuje provedba zadanih mjera.

U Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR)  određuje strateške smjerove i priprema zakonske akte iz područja gospodarenja otpadom. Prikupljanje podataka, praćenje stanja i izvješćivanje su nadležnost Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR. Zavod putem sustava Registra onečišćavanja okoliša (ROO) prikuplja podatke o vrstama i količinama nastalog, sakupljenog i obrađenog otpada, te ima nadležnost za izvješćivanje podataka i statistika otpada u Europsku Komisiju / Eurostat.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost organizira i vodi sustave „proširene odgovornosti proizvođača“ (npr. za ambalažu, te budući sustav za ribolovne alate), u okviru kojih prikuplja podatke o proizvodima i otpadu od plastike.

Najvažnije odredbe koje reguliraju pitanja otpada od plastike propisane su u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) i Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži  ( NN 88/15, NN 78/16, NN 116/17,  NN 14/20, NN 144/20 ) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 106/2022). Za prikupljanje podataka važne su odredbe Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022).